Balet

“Bajadera” L. Minkusa – V. Medvedeva ponovno na repertoaru

Balet Bajadera Ludwiga Minkusa u koreografiji i režiji Vasilija Medvedeva vraća se na repertoar od srijede, 21. lipnja 2017.
Scenografkinja je Dinka Jeričević, kostimografkinja Doris Kristić, a oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek. Svoju prvu ovosezonsku izvedbu, Bajaderu Ludwiga Minkusa u koreografiji Vasilija Medvedeva dana 24. rujna 2015., Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu posvetio je nedavno preminulome velikanu zagrebačke baletne scene Damiru Novaku (Zagreb, 8. svibnja 1935 – Zagreb, 2. kolovoza 2015.).

U predstavi nastupaju: Guilherme Gameiro Alves kao Solor Natalia Horsnell kao Nikija, Iva Vitić Gameiro kao Gamzati, Takuya Sumitomo kao Zlatni idol, Andrej Izmestjev kao High Brahmin,  Ioan Dumitru Moga kao Dugmanta, George Stanciu kao Solo fakir, Domagoj Vrbljanin kao Prijatelj Solora i dr.

Premijera je održana 6. lipnja 2015. Dirigirao je Ivan Josip Skender. Na premijeri i prvoj reprizi 8. lipnja nastupili su: Edina Pličanić (Nikija), Natalia Horsnell (Gamzati), Guilherme Gameiro Alves (Solor), Tomislav Petranović (Zlatni idol), Svebor Sečak (High Brahmin), George Stanciu (Solo fakir, Bubnjar), Ioan Dumitru Moga (Dugmanta), Domagoj Vrbljanin (Prijatelj Solora) i dr.

fotografije © Mara Bratoš

Balet Bajadera kreirao je legendarni Marius Petipa 1877. za sanktpeterburško Marijinsko kazalište na glazbu svojega čestog suradnika Ludwiga Minkusa. Djelo je u proteklih sto trideset godina doživjelo mnoge izvedbe i prerade te se sačuvalo na repertoarima svih svjetskih baletnih ansambala čija brojnost, tehnička razina te izvedbena perfekcija omogućuju njegovu izvedbu, jer se radi o jednome od najzahtjevnijih baleta klasičnog repertoara.

 

bPLAKATPriča je to o ljubavi vojnika i plesačice (bajadere) nasilno prekinuta ljubomorom, smještena u atraktivan ambijent egzotične Indije, koja u sebi prepliće zbilju i maštu. Plemeniti ratniki Solor potajno je zaljubljen u bajaderu Nikiju, kojoj se zakleo na vječnu ljubav, iako mu je Radža namijenio svoju kćer Gamzati. Veliki svećenik Brahman koji je također zaljubljen u plesačicu da bi se riješio suparnika, odaje Radži tajne ljubavnike u nadi kako će on kazniti Solora. Na veliko Brahmanovo iznenađenje Radža zbog neposluha odluči kazniti Nikiju, a ne Solora. Zajednički joj pripremaju smrt na zaručničkoj svečanosti, na kojoj Nikija mora nastupiti. U košaru s cvijećem stave zmiju otrovnicu koja usmrti Nikiju odmah nakon plesa. Iako joj Brahman nudi protuotrov, ona ga odbije jer ne želi gledati voljenoga s drugom. Njezin duh i poslije smrti progoni očajnog Solora, a zlatni Bog ljut zbog Radžina postupka, usred ceremonije vjenčanja razori hram, usmrtivši sve uzvanike. Iako zemaljska ljubav mladih zaljubljenika završava tragično, oni se ponovno nalaze u svijetu sjena, i tako ispunjavaju zavjet o vječnoj ljubavi. Treći čin, poznat kao čin sjena, do danas se kao svojevrsna muzealna dragocjenost sačuvao u svojem koreografskom izvorniku u mnogim suvremenim izvedbama.

Povezano